KAKO JE JEDAN POTOK POSTAO JEZERO
Za Nevesinjsko more ste možda i čuli, a da je to nekada bio jedan obični potok, vjerovatno, niste. U podnožju Veleži, na samo četiri kilometra od Nevesinja, pregradnjom Alagovac potoka zemljanom branom nastala je prava mala čarolija – Alagovac jezero. Ili možda je bolje reći velika čarolija, jer ga upravo zbog njegove veličine i ljepote mještani zovu Nevesinjskim morem.
Nije bilo predviđeno da ovih 40 hektara vodene površine budu turistička atrakcija niti izletište. Plan je bio stvaranje akumulacije za snabdijevanje grada vodom, ali je ljepota mamila turiste, izletnike, kupače i, od marta do oktobra, ribolovce.
Dado Ruvić
Danas je Alagovac nezaobilazna lokacija za sve koji vole jezera i pješčane plaže. Na jednoj od plaža uređen je auto kamp s odbojkaškim terenom, klupama i mjestima za roštilj, pa se, vodeći računa o prirodi, ovdje može boraviti danima.
Jezero je čisto, poribljeno i bez zagađivača, ušuškano u gustu šumu s debelom hladovinom na 860 metara nadmorske visine.
U blizini Nevesinja smještena je i visoravan Morine koju često zovu i evropskim Tibetom, stoga je vrijedi obići i provjeriti zašto. Nekada je bila prepuna planištara (čobana), koji su tuđu stoku vodili na ispašu u planinske krajeve, a danas se nađe tek pokoji katun s planištarima. Za visoravan Morine kažu da je posebna priča, da odiše šarmom i dušom te da je cijeli kraj oko nje živopisan i bogat prirodnim bogatstvima.
Enhad Goralija
U selu Bratač nalazi se još jedan nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine – Ovčiji brod. Kako most nije imao ime, dali su mu ga stočari. Brod je, naime, stari izraz za mjesto na kojem se prelazi rijeka, pa ga oni prozvaše Ovčijim, jer se preko njega u proljeće tjera stoka na ispašu, iz takozvane niske Hercegovine u visoku Hercegovinu.
Grčko groblje na UNESCO-ovoj listi
Najznačajniji kulturno-historijski spomenici u Nevesinju su nekropole stećaka. Evidentirano je oko tri hiljade stećaka, što Nevesinje, uz Konjic, svrstava u općine s najvećim brojem stećaka na području bivše Jugoslavije. Nekropola s najvećim brojem stećaka je u selu Krekovi na lokalitetu Kalufi, podno planine Crvanj. Ima 464 stećka, a zovu je još i Grčko groblje. Zajedno s još 27 srednjovjekovnih nekropola stećaka iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 2016. godine stavljena je na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine.
Pronađite ovaj QR kod na lokaciji:
